I te ra 29 o Aperira, kua akatu’era’ia atu te au mataara ‘ōu ki te ruāvai ‘i Vaitango i Akatokamanava. I raro ake i te Papa Ture Taporoporo o te Ipukarea, ko teia tu ‘anga’anga ka anoano’ia tetai EIA(Environment Impact Assesment). Ko teia te aite’anga, kia akarakara matatio’ia te kino e te meitaki ta teia ‘anga’anga ka akatupu, ki runga i teia ngai, e te enua koia te aorangi. Te irinaki nei te Kura Ora e ka rauka tetai komakoma’anga, ki te tangata ma’ata o te Tu’anga Taporoporo i te Ipukarea. Ka pati ia atu a Nga Puna a teia epetoma ki mua no to tona manako.(Kua ringi ia ana aia, kare ra oki I rauka mai ana)
I raro ake i te Papa Ture a te Tu’anga Taporoporo, teia te akapapa’anga:
Papa Ture a te Tuanga Taporoporo Mataiti 2003
No regulations on EIA have been adopted under the Act. However, the Act itself identifies the minimum content of an EIA which must be submitted to the permitting authority and Ministry. EIAs are usually required for (but are not restricted to) developments and activities in Specific Areas of Concern including:
- Foreshore and Cook Islands Waters;
- Inland Waters;
- Sloping Land; and
- Wetlands.
Ko te uiri’anga o teia ki te reo Maori.
Kare e papa ture iti i akamana’ia i raro ake i teia irava ture no teia tu’anga. Inara, kua akano’o mai te Papa Ture Taporoporo Metua (Cook Islands national Environment Act 2003) i te turanga ma te kore e akakoro’anga no tetai enua ua, me kore tetai ngai ua, i raro ake i te EIA. Ka anoano’ia tetai tika’anga mei ko atu i te Tu’anga Taporoporo, no tetai ua atu ‘anga’anga te ka rave’ia ki te:
- Tapa ta’atai, e i roto i te tai
- Tetai uātu kopapa vai i roto, me kore ra, i runga i te enua
- Tetai ua atu tu’anga enua ‘arara, me kore ra maunga
- Tetai ua atu ngai vari
Kua komakoma atu oki te Kura Ora ki te Opita Taporoporo, tei akangaroi’ia mei i te mataiti 2019 ia Baselio Kaokao, e kua akakite mai aia e, kua tuku’ia atu ana rāi teia manako, ki te Konitara Taporoporo o te Enua, i teia nga mataiti i topa na roto i Ariki Tamuera. Inara kare e moni i te reira tuātau. Kare teia manako i apaina oonu iatu i te reira taime.
Kua akakite oki a Kaokao e, ko tona mārama i te ture a te Tuanga Taporoporo i te reira tuatau e te turanga natura o te enua, kare rai aia i ariki ana i te reira manako. Kare katoa aia i manako ana e ka apina mamao ia mei teia i tupu i teia tuātau.
Kua akakite aia e, i te reira tuātau, e aronga ruku tetai tei aere ana ki Mauke mei vao mai i te Basileia. Ta ratou tamanako’anga, kia riro teia ngai, ei ngai ruku’anga matakitaki na te turoto. Kua manako katoa rātou kia maani ia tetai ngai kia mama te au apinga ruku kopupu i te apai ki raro. Kua akakite a Kaokao e, kua akarakara ia rai teia manako i te reira tuātau. Kare ra i aiteita te rave’anga ki to teia tuātau.
Kare a Baselio I kite e me e EIA tetai i rave’ia ana no teia angaanga. Kua irinaki aia e, ko te angaanga tei rave’ia atu, ka anoano ia tetai EIA ei tikaanga no teia angaanga.
I teia nei kua manea teia ngai. Ka ngoie ua i te tangata i te aere ki raro i te vai. Kare i papu meitaki te tūranga no te tupuanga o te au rakau i teia ngai. Kare katoa i papu ia rātou te au tauianga e te akatukeanga no te tuātau ki mua.